SRCE-GRAĐA I FUNKCIJA



Cirkulacija i srce

Srce je vitalni organ čiji je zadatak da pumpa krv kroz cijelo tijelo. Krv sa sobom do organa i tkiva prenosi kisik (kiseonik, oksigen, oxygen) i hranjive materije za ishranu i funkcioniranje organa, a od organa odnosi materije koje su nepotrebne ili štetne. Od ugljikohidrata (ugljenih hidrata, karbohidrata) najvažnija je glukoza (glucosa, grožđani šećer), koja je primarni izvor energije za ćelije u organizmu. Kada se kisik preda tkivima i organima, krv ‘uzima’ ugljendioksid (ugljični dioksid) i odnosi ga do pluća, preko kojih se izbacuje u okolinu. U plućima iz udahnutog zraka, krv uzima kisik i nosi ga do tkiva, te se time zatvara cirkulacijski krug. Krv ‘putuje’ kroz cjevčice građene od mišićnog i vezivnog tkiva od srca do organa i od organa natrag do srca. Cjevčice koje vode krv od srca od organa su arterije, a one koje krv vraćaju od organa do srca su vene. Krv ‘putuje’ kroz arterije i vene zahvaljujući pumpanju od strane srca, koje je ‘pogonski motor’ za cirkulaciju (cirkulacija = kolanje krvi kroz organizam).

Srce ima pretkomore (atrije) i komore (ventrikule). Lijeva i desna pretkomora su ‘predvorja’ kroz koja krv prođe prije no što uđe u lijevu, odnosno desnu komoru. Krv, dakle ide iz lijeve pretkomore u lijevu komoru prošavši kroz mitalnu valvulu (mitralni zalistak), potom iz lijeve komore u aortu, prošavši kroz aortnu valvulu (aortni zalistak). Aorta je glavna i najveća arterija. Izlazi direktno iz srca, a sve druge arterije su grane aorte. One se granaju poput vodovodne mreže kroz grad, postaju sve razgranatije i tanje. Kada se arterije sasvim razgranaju i dosegnu mikroskopsku veličinu nose naziv arteriole i prelaze u kapilare, još sitnije krvne sudove. Preko tankih zidova kapilara u tkivima i organima krv predaje kisik i hranjive materije organima, a preuzima otpadne materije i ugljendioksid. Njih prenosi putujući iz kapilara u venule, ove se ulijevaju u vene, sve veće kako krv teče dalje, da bi na kraju bile formirane dvije velike vene (gornja i donja tzv. šuplja vena), koje ulaze u desnu pretkomoru. Ovo je veliki (ili sistemski) krvotok.

Iz desne pretkomore (desnog atrija) krv preko trikuspidne valvule ulazi u desnu komoru. Desna komora pumpa krv preko tzv. plućne arterije u sistem plućne cirkulacije. Na isti način se ove arterije granaju do plućnih kapilara. Preko njihovih tankih zidova, u plućima se iz krvi oslobađa ugljendioksid, a iz udahnutog zraka u krv ulazi kisik. On se transportira krvlju koja iz kapilara ide u plućne vene, a ove se ulijevaju u lijevu pretkomoru. Ovo je mali (plućni) krvotok. Iz lijeve pretkomore krv ide opet u lijevu komoru i ciklus se nastavlja.

Otpadne materije, proizvodi metabolizma u ćelijama (celulama, stanicama) odvode se do jetre ili do bubrega (ovisno o izvjesnim osobinama tih materija), te se jetrom, preko sistema žuči i kroz crijeva izbacuju van, dok se one preko bubrega, sistemom mokraćnog trakta izbacuju van mokraćom (urinom).

Kao što vidimo, uloga krvi izuzetno je važna, i bez dotoka krvi, organi, a time i organizam, ne bi mogli funkcionirati. Pogonska snaga za kolanje krvi kroz organizam je srce kao pumpa, a putevi protoka krvi objedinjeni su u cirkulacijski sistem.

Srce – građa

Srce je šuplji mišićni organ koji ima zadatak da pumpa krv. Već su pomenute pretkomore i komore, kao i valvule. Desna i lijeva strana srca normalno su međusobno odijeljene pregradama od mišićnog tkiva i krv se iz ove dvije strane ne miješa. Krv prelazi iz lijeve pretkomore u lijevu komoru i dalje u aortu. Na drugoj strani, krv iz desne pretkomore prelazi u desnu komoru, potom u plućnu arteriju i dalje ka plućima. Pretkomore su šupljine u gornjem dijelu srca, tankih zidova i služe kao predvorje prije ulaska krvi u komore. I one djelimično pumpaju krv i to ka komorama. Valvule (zalisci) su tanke membranozne strukture, koje služe kao ‘vrata’ koja dozvoljavaju prelazak krvi samo u jednom smjeru. Ova ‘vrata’ moraju se potpuno otvoriti kad se krv pumpa ka naprijed, a potom se zatvaraju, ne dozvoljavajući povratak krvi ka natrag. Ovo otvaranje i zatvaranje odvija se pri svakom otkucaju srca i zatezanje valvularnih struktura pri otvaranju i zatvaranju, uz još neke fenomene, proizvodi dobro poznati zvuk srčanih otkucaja, koji možemo čuti ako naslonimo uho na nečiji grudni koš, ili ako slušamo srce stetoskopom (ljekarskim slušalicama).

Između lijeve pretkomore i lijeve komore je mitralna valvula. Ona otvaranjem omogući pretakanje krvi iz pretkomore u komoru, a zatvaranjem spriječi povrat krvi iz lijeve komore u lijevu pretkomoru.

Na izlazu iz lijeve komore je aortna valvula. Ona otvaranjem omogući pretakanje krvi iz komore u aortu, a zatvaranjem spriječi povrat krvi iz aorte u lijevu komoru.

Između desne pretkomore i desne komore je trikuspidna valvula. Ona otvaranjem omogući pretakanje krvi iz desne pretkomore u desnu komoru, a zatvaranjem spriječi povrat krvi iz desne komore u desnu pretkomoru.

Na izlazu iz desne komore je pulmonalna valvula. Ona otvaranjem omogući pretakanje krvi iz desne komore u plućnu arteriju, a zatvaranjem spriječi povrat krvi iz plućne arterije u desnu komoru.


Copyright by Medical Institute Bayer, 2020. All rights reserved.

Poštovani posjetioci, ovom prilikom Vas želimo obavijestiti da od januara 2020. godine "Centar  za srce BH" Tuzla nastavlja da posluje u sklopu zdravstvene
ustanove Specijalna bolnica "Medical Institute Bayer".