PREDNOSTI TJELESNIH AKTIVNOSTI U OČUVANJU ZDRAVLJA

Tjelesna aktivnost ima mnogo zdravstvenih prednosti. Ove se pogodnosti odnose na ljude svih dobi i rasa i oba pola.

Na primjer:

  • Fizička aktivnost vam pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine i olakšava svakodnevne zadatke, kao što su penjanje stepenicama i kupovinu.
  • Tjelesno aktivne odrasle osobe imaju niži rizik od depresije i opadanja kognitivne funkcije u starijoj dobi. (Kognitivna funkcija uključuje vještine razmišljanja, učenja i prosuđivanja.)
  • Fizički aktivna djeca i tinejdžeri mogu imati manje simptoma depresije od svojih vršnjaka.
  • Tjelesna aktivnost smanjuje rizik od mnogih bolesti kao što su koronarna bolest srca (CHD), dijabetes i rak. Mnoge su studije pokazale jasne prednosti tjelesne aktivnosti za vaše srce i pluća. Tjelesna aktivnost jača srce i poboljšava funkciju pluća

Kada se redovno praktikuje, umjerena i snažna tjelesna aktivnost jača srčani mišić. To poboljšava sposobnost vašeg srca da pumpa krv kroz vaše tijelo. Kao rezultat toga, više krvi teče do vaših mišića, a razina kiseonika u krvi raste.

Proširuju se i kapilari, sitne krvne žile vašeg tijela. To im omogućava da isporučuju više kiseonika u tijelo i odnose toksične materije.

Tjelesna aktivnost smanjuje rizik od koronarne bolesti srca

Koronarna bolest srca ili ishemijska bolest srca je naziv za grupu srčanih bolesti koje nastaju uslijed smanjenog protoka krvi kroz srčane arterije. Najčešći uzrok smanjenog protoka krvi kroz krvne sudove srca je ateroskleroza.

Posljedica koronarne bolesti srca je koronarna insuficijencija, odnosno stanje premale ponude i prevelike potrebe srčanog mišića za kiseonikom.

U koronarnim arterijama nakuplja se voskasta materija zvana plak. Plak sužava arterije i smanjuje protok krvi u srčani mišić. Na kraju, može doći do stvaranja krvnog ugruška, a ako ugrušak postane dovoljno velik, može djelimično ili potpuno blokirati protok krvi kroz koronarnu arteriju. Blokirani protok krvi u srčani mišić uzrokuje srčani udar.

Određena stanja ili životne navike mogu povećati rizik od dobijanja koronarne bolesti srca.

Redovnim intenzivnim aerobnim aktivnostma možete smanjiti rizik od ovog oboljenja.

Fizička aktivnost može pomoći u kontroli nekih od uzročnika rizika:

  • Može smanjiti krvni pritisak i trigliceride. Trigliceridi su vrsta masnoća u krvi.
  • Može povećati nivo HDL holesterola. HDL se ponekad naziva “dobrim” holesterolom.
  • Pomaže vašem tijelu da kontroliše nivo šećera i insulina u krvi, što smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2.
  • Smanjuje nivo C-reaktivnog proteina (CRP) u vašem tijelu. Ovaj protein je znak upale. Visoke razine CRP-a mogu ukazivati ​​na povećani rizik od koronarne bolesti srca.
  • Pomaže u smanjenju prekomjerne težine i pretilost u kombinaciji s smanjenom kalorijskom prehranom. Fizička aktivnost vam pomaže i u održavanju optimalne težine, nakon što izgubite višak kilograma.
  • Može vam pomoći da prestanete pušiti. Pušenje je glavni faktor rizika za koronarnu srčanu bolest.
  • Inaktivni ljudi imaju veći rizik za razvoj srčanih oboljenja od onih koji su fizički aktivni. Studije sugerišu da je neaktivnost glavni uzročnik rizika za koronarnu bolest srca, baš kao i visoki krvni pritisak, visok holesterol u krvi i pušenje.

Tjelesna aktivnost smanjuje rizik od srčanog udara

Za osobe koje imaju koronarnu bolest srca, redovna aerobna aktivnost pomaže srcu da radi bolje. Pored toga, može smanjiti rizik i od drugog srčanog udara kod ljudi koji su ga već doživjeli.

Intenzivna aerobna aktivnost nije najsigurnije rješenje za osobe koje imaju srčanih problema. Posavjetujte se sa ljekarom o tome koje su vrste aktivnosti sigurne upravo za vas.

Rizici tjelesne aktivnosti

Uopšteno, prednosti redovne fizičke aktivnosti daleko nadilaze rizik od dobijanja srčanih i plućnih bolesti.

Rijetko kada srčani problemi nastaju kao posljedica tjelesne aktivnosti. Primjeri ovih problema uključuju aritmije, iznenadni srčani zastoj i srčani udar. To se bično događa ljudima koji već imaju preduslove za srčane probleme.

Rizik od srčanih problema zbog tjelesne aktivnosti veći je za mlade i mlađih odraslih koji imaju urođene srčane mane.

Oni bi trebalo da potraže savjet od svojih ljekara o tome koji su tipovi fizičkih aktivnosti sigurni za njih.

Za sredovječne i starije osobe, rizik od srčanih problema zbog tjelesne aktivnosti povezan je s koronarnom bolesti srca. Ljudi koji imaju ovu vrstu oboljenja, imaju veću vjerovatnost da dožive srčani udar kada snažno vježbaju.

Rizik od srčanih problema zbog tjelesne aktivnosti odnosi se na vaš nivo kondicije i intenziteta kojim vježbate. Na primjer, neko tko nije fizički sposoban ima veći rizik da doživi srčani udar tokom snažne aktivnosti od osobe koja je fizički spremna.

Ako imate srčani problem ili bilo kakvo hronično oboljenje, poput bolesti srca, dijabetesa ili visokog krvnog pritiska, pitajte svog lijekara kojim vrstama aktivnosti možete da se bavite. Trebalo bi da razgovarate sa svojim ljekarom o sigurnim fizičkim aktivnostima ako imate simptome kao što su bol u prsima ili vrtoglavica.

Razgovarajte o načinima na koje možete polako i sigurno povećati kondiciju i uvesti fizičku aktivnost u svoju svakodnevnu rutinu.


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *


Copyright by BHSrce 2017. All rights reserved.